The young minds


Kako izbalansirati ono što u toku dana pojedemo?



Zdrava ishrana predstavlja put koji moramo da slijedimo da bismo sačuvali zdravlje, povećali radnu sposobnost i produžili aktivni, životni vijek. Čovjek od svoje prve ćelije raste zahvaljujući unošenju hrane.



Da li smo zdravi ili bolesni, da li smo skladno građeni, da li imamo zdrave zube - sve to bitno zavisi od naše ishrane. Da bismo zdravo živjeli, moramo zdravo da se hranimo.

Greške vode u bolesti

Posljedice pogrešne ishrane savremenog čovjeka su vidljive: sve su češća i masovnija oboljenja srca i krvnih sudova, bolesti želuca i crijeva, sve je više degenerativnih i malignih oboljenja. Zna se da su, mnoge od ovih bolesti direktna posljedica loše ishrane i da se mogu spriječiti i liječiti povratkom na zdravu prirodnu ishranu. Napredak civilizacije doveo je do zagađenja naše životne sredine: vazduha, vode, hrane - što svakodnevno štetno utiče na naš, organizam. Pošto smo izgubili instinkt koji nam je nekad pomagao da odaberemo zdravu hranu, više ne znamo ni da ojačamo organizam da bi se borio protiv raznih uzročnika bolesti. Nedostatak vitamina i minerala (Fe, Mg, Ca, Se ... ) dovodi do poremećaja odbrambenog sistema, našeg organizma, što pogoduje razvitku mnogih bolesti, od najobičnijih prehlada, pa do onih najtežih, poput raka i side, koje sve više pogađaju i mlade.


Hrana umrtvljena preradom

Uništavaju nas suviše prerađene namirnice, često stare, lišene, vitalnih faktora, kao npr. bijeli šećer i bijelo brašno, zatim nedostatak žitarica u zrnu, ulja cijeđena na visokoj temperaturi, pretjerana upotreba, masnoća, mesa u konzervi, nedovoljna količina sviježeg povrća i voća (čime se lišavamo vitamina, minerala i oligoelemenata neophodnih za normalno funkcionisanje organizma). Sve su to greške, koje svakodnevno činimo u sastavljanju naših dnevnih obroka. Sigurno je da na mnoge poremećaje zdravlja povoljno utiče normalizacija, odnosno promjena načina ishrane - vraćanje zdravoj prirodnoj hrani bogatoj vitaminima i mineralima. Svako od nas će, znači, promjenom načina ishrane moći da zaštiti svoj organizam od bolesti, da uzme od prirode ono što je najbolje i da obezbijedi svojoj djeci srećniju budućnost.

Pamet, a ne digitron

Nije neophodno svakodnevno, tako reći na digitronu, brojati, kalorije ili mjeriti obroke. Potrebno je pametno jesti, unositi, raznovrsne namirnice u njihovom što prirodnijem obliku, u količini koja će biti u idealnoj srazmjeri sa našom potrošnjom i koja će omogućiti da se tjelesna masa održava u idealnim razmjerama. Osnovni princip ishrane jeste da se u organizam unese onoliko hrane koliko je organizmu potrebno, jer mu podjednako ne prija ni višak ni manjak kalorija. Ishrana svakog pojedinca mora da bude prilagođena njegovom zdravlju, eventualnoj bolesti, uzrastu i aktivnostima.